Deset osnovnih obilježja tradicionalne mediteranske prehrane

Mediteranska prehrana prepoznata je kao zlatni standard pravilne prehrane s obzirom na to da su otkriveni mnogobrojni povoljni efekti takve prehrane na zdravlje. Takva, tradicionalna mediteranska prehrana postala je sinonim za zdravu prehranu. Istaknuti prehrambeni model vrlo je primjeren za populaciju zapadne kulture, koja želi promijeniti svoje prehrambene navike na kvalitetan način bez posljedica za zdravlje. 

1. Mnoštvo hrane biljnog porijekla, uključujući voće i povrće, krompir, hljeb, žitarice, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke.
2. Minimalna upotreba prerađene hrane i, kadgod je moguće, sezonskog svježeg domaćeg voća i povrća, čime se maksimalno osigurava iskorištenje mikronutrijenata i antioksidansa u hrani.
3. Maslinovo ulje kao osnovna masna jedinica, koja zamjenjuje sve drugo ulje i masti (uključujući maslac i margarin).
4. Svakodnevno, ali umjereno konzumiranje sira (90 g/sedmično) i jogurta (1 šolja/dnevno) (proizvodi bez masti ili niskomasni proizvodi).
5. Nizak do umjeren unos ribe i peradi u sedmici te 0 – 4 jaja sedmično (uključujući ona koja se koriste u pripremi različitih jela i kolača).
6. Svježe voće kao tipični desert, a slatko sa šećerom (češće medom) i zasićenim mastima, ne više od nekoliko puta sedmično.
7. Crveno meso nekoliko puta na mjesec, i to nemasno (340 – 450 g/mjesečno).
8. Umjereno konzumiranje vina, obično uz obrok (oko dvije čaše na dan muškarci i jedna žene).
9. Svakodnevna upotreba različitih biljnih začina tipičnih za mediteransko područje (ruzmarin, bosiljak, origano i sl.) i bijelog luka.
10. Redovna, pojačana tjelesna aktivnost.