Mediteranska prehrana već se dugo godina smatra najboljom prehranom u svijetu. O mediteranskoj prehrani i mediteranskoj dijeti napisane su mnoge knjige. Glavna su načela takve prehrane količinski manji obroci, ali se zato jede češće. Mediteranska prehrana je usko vezana za područja u kojima se tradicionalno uzgajaju masline te za ribolov. U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi blagi porast upotrebe maslinovog ulja, no to je još premalo s obzirom na to da imamo maslinova ulja najboljeg svjetskog kvaliteta. Uprkos tome što je Hrvatska mediteranska i maslinarska zemlja, u njoj se troši samo dvije litre maslinovog ulja po stanovniku, a prosjek je europske potrošnje oko četiri litre po stanovniku. U nekim mediteranskim zemljama, poput Grčke i Italije, troši se više od deset litara maslinovog ulja po stanovniku. Europski prosjek u konzumaciji ribe je 25,5 kg po stanovniku na godinu. Rekorderi su Portugalci koji na godinu pojedu 55,3 kg ribe i Španjolci 46,2 kg po stanovniku: prosjek u Europskoj uniji je 20 kg, a u Hrvatskoj se pojede samo deset kilograma. Stručnjaci preporučuju da bi sedmično trebalo jesti barem dva puta po 170 grama ribe i to plave, na primjer srdele i skuše. Važnu ulogu u mediteranskoj prehrani čini ležernost i uživanje u obrocima. Ona snažno utiče na zaštitu od kardiovaskularnih bolesti i dugoročno na idealnu tjelesnu masu.