Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu. U Hrvatskoj su prvi uzrok smrtnosti, i u 2020. godini činile su 40,1% ukupno umrlih.1 Povoljna činjenica je da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem faktora rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti.2
Zdrava prehrana bez sumnje utiče na nastanak i tok kardiovaskularnih bolesti, unos soli utiče na arterijsku hipertenziju, a hranom utičemo i na serumske lipoproteine te djelujemo preventivno na aterosklerozu koja je obično u podlozi tih bolesti.3 Preporučuje se smanjiti unos zasićenih masnih kiselina kojih ima puno u crvenom mesu, maslacu, vrhnju i sirevima te u svim iznutricama i mesnim prerađevinama. Zbog toga se preporučuje jesti pretežno ribu, meso peradi, povrće i voće te proizvode od cjelovitih žitarica. Iz prehrane treba izbaciti alkohol, slatkiše i znatno smanjiti unos ugljikohidrata kao i prekomjernu tjelesnu težinu. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera u tom pogledu je povećan unos omega-3 masnih kiselina.
Dvije glavne omega-3 nezasićene masne kiseline su eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) sadržane u ribljem ulju. Neophodne su za normalno funkcionisanje organizma jer su zastupljene u većini fizioloških procesa i u strukturi svake ćelije. Značajno utiču na zdravlje kože, mozga i očiju, te poboljšavaju lipidni profil u organizmu, snižavaju krvni pritisak te dovode do imunološkog i psihološkog poboljšanja.4 DHA je esencijalna za rast i razvoj mozga novorođenčadi, a potrebna je i za održavanje normalne funkcije mozga odraslih. U dozama od 2-4 g na dan snižavaju trigliceride za 25-30 %, a u dozi od 1 g na dan kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno smanjuju ukupnu smrtnost i rizik od iznenadne smrti.5 Glavni izvori omega- 3 masnih kiselina su plava riba (sardina, skuša, tuna), ribe iz hladnih mora (haringa, losos), sjemenke i orašasti plodovi.
Osim u hrani, koja mora biti glavni izvor omega-3 masnih kiselina, EPA i DHA mogu se pronaći i u dodacima prehrani nove generacije, a minimalni unos kojim se postiže blagotvorno dejstvo na srce iznosi 250 ml EPA i DHA dnevno.
Vlasta Orehovec, mag. pharm.
Ne zaboravite na važnost uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.
3 Medicus Vol.17, No.1 Nutricionizam 2008 Reiner, Željko :Uloga prehrane u prevenciji i terapiji kardiovaskularnih bolesti
4 http://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2011/09/Medix%2092-93_234-240.pdf