Rujan je psihički zahtjevan mjesec zbog povratka svakodnevnim obavezama nakon ljetnog odmora. Potrebna vam je koncentracija i polet za suočavanje sa zadacima na poslu ili započinjete rad na važnom projektu, a osjećate da niste kognitivno brzi i oštrog uma?
Dolazi od latinske riječi cognitio, što znači ispit, učenje, znanje. Kognicija predstavlja više mentalne procese (mišljenje, rasuđivanje, učenje i rješavanje problema) pomoću kojih ljudi pokušavaju razumjeti i prilagoditi sebi svijet u kojem žive. Na kogniciju utječu biološko starenje, nedostatak sna, prekomjerna konzumacija hrane bogate jednostavnim šećerima, stres, hormonalne promjene i bolesti. Na neke nažalost nemamo utjecaj, ali postoje preventivne mjere kojima možemo zaustaviti opadanje kognitivnih sposobnosti, a postoje načini da ih čak i unaprijedimo.1
Spavanje pomaže da u našem tijelu dugoročno sve funkcionira kako treba. San je nezamjenjiva potreba koja vodi oporavku od dnevnih događaja i jedan od važnih preduvjeta održavanja života. Ako ga uskraćujemo, neizbježne su posljedice u vidu sve većeg umora i nestabilnosti neurobihevioralne funkcije, smanjuje se kognitivna brzina, pažnja, radna memorija i koncentracija.2 Dugoročno slabi i imunosni sustav. Stoga san treba biti prioritet i svakako odvojite sedam do devet sati nesmetanog sna dnevno. Osim duljine važna je i kvaliteta sna koja ovisi o životnim navikama. Preporuča se izbjegavati teške obroke, alkohol i kofein pred spavanje te reduciranje stresa.
Prehrana, osim što utječe na fizičko, utječe i na mentalno zdravlje. Premasni obroci, brza hrana, velike porcije i hrana s visokim udjelom ugljikohidrata narušava produktivnost. Preporuča se hrana bogata voćem i povrćem, sa složenim ugljikohidratima i nemasnim izvorima proteina kao što su riba i perad raspodijeljena u 5-8 dnevnih obroka manjih porcija.3 Tako izbjegavamo osjećaj umora i pospanost nakon obroka i postižemo bolju koncentraciju. I naravno, ne zaboravite na dovoljan unos tekućine tijekom dana jer dehidracija također umanjuje kognitivne sposobnosti.
Tjelesna aktivnost ima velik utjecaj na mentalno zdravlje u vidu poboljšanja pamćenja i koncentracije, ali i u vidu podizanja raspoloženja, motivacije, samopouzdanja i psihičke otpornosti. Potiče brojne promjene u mozgu, stvaranje i rast novih neuroloških mreža i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja, koncentracije i pažnje.4 Svakako u toku dana izdvojite vrijeme za šetnju, vožnju biciklom, trčanje ili neku drugu aktivnost.
Uz navedene zdrave životne navike, pomoć za bolju kogniciju možete naći u suplementu M.E.V. Feller Memory Ease koji sadržava vrijedne nutrijente za poboljšanje moždane aktivnosti*. Memory Ease sadržava fosfatidilserin, kolin i cink.
*Cink pridonosi normalnoj kognitivnoj funkciji, vitamin C koji pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti te vitamine B1 i niacin koji pridonose normalnom funkcioniranju živčanog sustava te normalnoj psihološkoj funkciji.
Vlasta Orehovec, mag. Pharm.
1 Lustig, C., Shah, P., Seidler, R. i Reuter-Lorenz, P. A. (2009). Aging, training, and the brain: A review and future directions.Neuropsychology Review,19, 504–522. doi:10.1007/s11065-009-9119-9
2 https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/2614/Higijena-spavanja.html
3 https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30351155/
4 https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/europski-tjedan-mentalnog-zdravlja-tjelesna-aktivnost-cuva-zdravlje-naseg-mozga, https://hrcak.srce.hr/227115