Probavni sistem i imunitet

16.6.2020

Hipokrat: „Ti si ono što jedeš, hrana neka ti bude lijek, a ne lijekovi hrana.”

Zahvaljujući probavnom sistemu organizam opskrbljujemo hranjivim materijama koje su potrebne za zdravlje, energiju, rast i razvoj. Razgradnja hrane počinje u usnoj šupljini gdje se žvakanjem trga i vlaži sa slinom. Kroz jednjak ulazi u želudac gdje se zadržava i tako usporava pražnjenje želučanog sadržaja te stvara osjećaj punoće i sitosti. Neprobavljena vlakna prolaze tankim crijevom i dolaze u debelo crijevo gdje počinje proces fermentacije. Pojam fermentacija odnosi se na metaboličke procese razgradnje organskih spojeva s pomoću enzima, a to se događa s pomoću enzima crijevne mikroflore. 

U debelom crijevu žive razne bakterije, tzv. crijevna mikroflora, čiji sastav znatno utiče na naše zdravlje. Crijevna mikroflora sadrži tzv. dobre i loše bakterije, a upravo je ravnoteža između njih važna za održavanje zdravlja. Loše životne i prehrambene navike te različite bolesti mogu poremetiti tu važnu ravnotežu. Ako je ona poremećena u korist „loših” bakterija, nastaju problemi s imunitetom (otpornosti na bolesti), alergijama, upalama, kožom, radom probave – poremećena iskoristivost hranjivih materija, upalama mokraćnog i disajnog sistema, bolova u mišićima, hroničnog umora itd. Kako bismo održali zdravu crijevnu mikrofloru, možemo pomoći sebi svakodnevnim unosom „dobrih bakterija”. To su živi mikroorganizmi koji se oduvijek koriste u preradi i konzerviranju hrane. Na primjer, kulture „dobrih bakterija” koriste se u tradicionalnoj pripremi fermentiranih mliječnih proizvoda  poput jogurta, kefira, sira, kobasica, kiselog kupusa i krastavaca te fermentiranih proizvoda od soje, zato su te fermentirane namirnice vrijedni izvori „dobrih” bakterija.