Poboljšajte pamćenje

17.6.2020

Slabije pamćenje i zaboravljanje obično se smatraju jednim od prvih znakova starenja. Pamćenje možemo najkraće definirati kao sposobnost zadržavanja i reprodukcije usvojenih sadržaja. Najčešće ga dijelimo na kratkoročno i dugoročno pamćenje. Kratkoročno pamćenje – pamćenje sadržaja ne toliko važnih da bi ih bilo potrebno duže zadržavati, ali potrebnih za neku trenutnu aktivnost, npr. novi telefonski broj. Dugoročno pamćenje odnosi se na trajno pamćenje namjerno naučenih ili slučajno doživljenih sadržaja. Pri dugoročnom pamćenju u moždanoj kori nastaju biohemijske promjene. Opadanje sposobnosti pamćenja očituje se u smanjenju sposobnosti usvajanja novih znanja, tj. pamćenja, i smanjenju sposobnosti prisjećanja i prepoznavanja prije naučenih sadržaja. Uspješno starenje ne podrazumijeva otklanjanje opadanja pamćenja nego smanjenje opadanja pamćenja i prilagođavanje na slabije pamćenje. Postoje mnogi postupci kojima je s pomoću raznih mnemotehnika pamćenje moguće učiniti efikasnijim. 

Primjeri za efikasnije pamćenje: 

Pamćenje u uskoj vezi s procesom učenja

Učenje definiramo kao proces sticanja novih iskustava, proces koji može biti namjeran kad, na primjer, želimo usvojiti neke nove verbalne sadržaje ili nove vještine te nenamjeran kad učimo slučajno iz svakidašnjih iskustava. Ako postoje poteškoće u učenju u starosti, češće su uslovljene smanjenom motivacijom za učenje nego smanjenim sposobnostima učenja. Starije osobe mogu učiti i postići slične rezultate kao i mlađe odrasle osobe, ali im je potrebno osigurati neke posebne uslove – potaknuti motivaciju koja jače djeluje na usvajanje novih znanja. Na primjer, osoba će lakše naučiti novi način pripreme obroka ako joj je cilj očuvati zdravlje ugroženo šećernom bolešću nego ako joj je cilj smršaviti jer svi oko nje to ističu kao neophodno. Tokom normalnog starenja promjene u sposobnosti učenja nisu toliko izrazite da bi prouzročile veće poteškoće u svakidašnjem životu starijih ljudi. Veliki broj starijih ljudi, zbog mnogih razloga, ima potrebu za dodatnim obrazovanjem u starijoj dobi. Mnogi od njih u mlađoj dobi nisu imali vremena ili mogućnosti zadovoljiti neke svoje interese, steći neka znanja, što žele dopuniti u starijoj dobi. Učenje može pomoći starijim ljudima da nauče kako će iskoristiti slobodno vrijeme i da usvoje znanja i vještine korisne za poboljšanje vlastitog zdravlja i osmišljavanje vlastitog života. Zaboravljanje prije naučenih sadržaja obično se pripisuje starijim ljudima kao jedno od njihovih najtipičnijih obilježja. No, zaboravljanje je normalna pojava koju svako doživljava bez obzira na dob i koja se događa zbog različitih razloga.